1989. - 2021.
25. 12. 1989. na sjednici osnivačkog odbora, kojem su nazočili predstavnici banaka iz tadašnje SR Hrvatske te Zajednice osiguranja osoba i imovine Croatia (danas Croatia osiguranje), zaključeno je da se pokrene inicijativa za osnivanje dioničkog društva Zagrebačko tržište kapitala (ZTK), da se ustanovi lista prvih potencijalnih osnivača te pokrenu poslovne aktivnost ZTK-a.
19. travnja 1990. potpisan je Ugovor o osnivanju Zagrebačkog tržišta kapitala, a 18. 4. 1991. održana je skupština Zagrebačkog tržišta kapitala.
31. 5. 1991. jugoslavenska Komisija za hartije od vrednosti odobrila početak rada Zagrebačke burze, tj. Zagrebačkog tržišta kapitala.
5. 7. 1991. Burza je upisana u sudski registar.
1992. uvrštavaju se prvi vrijednosni papiri - obveznice društava Arenaturist d.d. iz Pule i Jadranke d.d. iz Malog Lošinja te dionice društva Elcon d.d. iz Zlatar Bistrice.
30. 3. 1992. sklopljena je prva transakcija – obveznicama društva Jadranka d.d. iz Malog Lošinja.
18. 2. 1993. utemeljeno Varaždinsko tržište vrijednosnica, kasnije Varaždinska burza, koje će se 2007. pripojiti Zagrebačkoj burzi. 
1992. Zagrebačka burza počinje obavljati javne dražbe u ime Hrvatskog fonda za privatizaciju, uz korištenje nove programske podrške za dražbe razvijene na Burzi.
Prvi sustav trgovanja na Zagrebačkoj burzi zahtijevao je fizičku prisutnost brokera koji su se za vrijeme dražbe nalazili u posebnoj prostoriji, izravno isticali i izvikivali svoje ponude te na taj način zaključivali transakcije. Samim tijekom dražbe upravljao je voditelj dražbe, a isticanje ponuda i transakcija bilježilo se u računalo, kako bi se bitni podaci mogli prikazati na zaslonima razmještenim po dvorani, a u jednom trenutku moglo se trgovati samo jednim vrijednosnim papirom.
.jpg)
U ožujku 1994. Burza uvodi svoj prvi elektronički distribuirani sustav trgovanja: TEST-1 (Telekomunikacijski Sustav Trgovine). Sustav je po prvi put omogućavao članovima Zagrebačke burze da trguju izravno iz svojih ureda koristeći osobno računalo i modem. Iako su trgovali iz svojih ureda, članovi su mogli jednostavno doznati stanje ponude i potražnje na Burzi uspostavljajući vezu sa središnjim računalom u sjedištu Burze i prihvaćajući paket sa svim ponudama i transakcijama. Trgovanje je organizirano oko koncepta knjige naloga (order driven), i po prvi put bilo je jednostavno trgovati bitno većim brojem vrijednosnih papira, i to istovremeno i svaki dan. Na kreiranju koncepta i razvoju radio isključivo domaći tim stručnjaka: pokojni prof. Dean Rosenzweig; Davorin Ruševljan, dugogodišnji Burzin voditelj Trgovine i tehnologije; mr. sc. Darko Perhoč, također višegodišnji stručnjak Burze za mreže i mrežne servise, te Davorin Meštrić, a njegova je glavna prednost bila je dostupnost u vrijeme kada je komunikacijska infrastruktura u Hrvatskoj bila vrlo nerazvijena.
1995., zahvaljujući podršci CARNET-a, prvog davatelja internetskih usluga u Hrvatskoj, Zagrebačka burza predstavlja svoje službene internetske stranice, na kojima su se mogli naći osnovni podaci o Burzi te redovita dnevna izvješća o trgovanju i kretanju cijena. U to vrijeme, Zagrebačka burza bila je prva burza u Europi i jedna među prvima na svijetu s vlastitim službenim internetskim stranicama.
1995. Zagrebačka banka uvrštava svoje dionice. Zagrebačka banka bit će kasnije prva banka u svijetu koja je izdala GDR-ove denominirane u eurima 1998.
1996. Pliva uvrštava svoje dionice u Službeno tržište Zagrebačke burze te je istodobno prva industrijska kompanija iz Srednje Europe čijim se GDR-ovima (globalnim depozitarnim zapisima) trguje na Londonskoj burzi. Zagrebačka banka uvrštava svoje GDR-ove na Londonsku burzu.
1997. Burza uvodi prvi elektronički sustav za trgovanje u realnom vremenu: TEST-1.5. Članovi Burze sada su imali neprekidnu vezu sa Zagrebačkom burzom, i sve nove ponude bile su im slane odmah i automatski. Zagrebačka burza ima 51 člana.
1. 9. 1997. počinje računanje prvog dioničkog indeksa Burze CROBEX (Croatian Bourse Index).
1999. Burza uvodi treću generaciju svog elektroničkog trgovinskog sustava: MOST (Multioperativni Sustav Trgovine). MOST uvodi jednostavnije korisničko sučelje, ukida ograničenja sustava TEST-1.5 i uvodi automatsko sklapanje transakcija (automatic matching).
2000. uveden je sustav MOSTich, koji omogućava praćenje trgovanja u realnom vremenu putem interneta, namijenjen najširem krugu investitora.
2001. Obilježena 10. godišnjica Zagrebačke burze. Burza uvodi mogućnost održavanja velikog broja dražbi za potrebe Hrvatskog fonda za privatizaciju kroz sustav MOST.
2002. započinje računanje obvezničkog indeksa CROBIS. 
2003. uvrštavaju se sva izdanja državnih obveznica u kotaciju I Zagrebačke burze čime se počelo stvarati centralno mjesto trgovine državnog duga. Uveden sustav MOSTich Master, čiji su prvi korisnici bili obvezni mirovinski fondovi. Zagrebačka burza i Makedonska burza potpisale ugovor o suradnji. Uspostavljeno tržište javnih dioničkih društava.
2004. promet dionicama bio je veći za 75% u usporedbi s 2003., CROBEX više od 20 puta rušio ranije rekorde, a na kraju godine za trećinu viši nego na njenom početku. Tržišna kapitalizacija veća za 70%. Razvoj tržišta duga. Udvostručen broj obveznica, prvi put uvrštene municipalne obveznice. Obvezni mirovinski fondovi povjerili Zagrebačkoj burzi izračunavanje zajedničkog indexa MIREX.
2005. promet dionicama porastao 80,6%, 25 novih uvrštenja, potpisan Memorandum o razumijevanju s Bečkom burzom.
2006. promet dionicama gotovo je dostigao ukupni promet dionicama u pet prethodnih godina.
Dva velika događaja umnogome su pridonijela rastu interesa za dioničko burzovno trgovanje: proces javnog preuzimanja PLIVE te javna ponuda i uvrštenje u Službeno tržište dionica najveće hrvatske naftne kompanije INE (treća hrvatska dionica paralelno uvrštena u Londonu i Zagrebu).
CROBEX narastao 60,7%. Tržišna kapitalizacija dionica udvostručena je u odnosu na godinu ranije (+100,3%) i prešla je 160 milijardi kuna. Povećanje broja vrijednosnih papira uvrštenih u najvišu i najtransparentniju burzovnu kotaciju, Službeno tržište za 42,9%. Rast broja uvrštenja korporativnih obveznica.
2007. Godina rekorda: redoviti promet dionicama za 57% veći nego do tad najuspješnije 2006. godine, tržišna kapitalizacija narasla 78%, a broj transakcija se udvostručio. Čitava serija IPO-a, novih uvrštenja i uspješnih burzovnih priča, uključivanje velikog broja malih investitora koji su proširili investicijsku bazu. Uvrštenje dionica Hrvatskog telekoma d.d. i Atlantic grupe d.d. CROBEX narastao 63,2%. Zagrebačka burza završila tri velika infrastrukturna projekta: preseljenje u nove prostore, pripajanje Varaždinske burze i uvođenje nove trgovinske platforme OMX X-stream. Donesen Kodeks korporativnog upravljanja HANFE i Burze.
2008. bila je teška godina za sve sudionike tržišta kapitala. Promet za četvrtinu manji nego godinu dana ranije, CROBEX niži 67%. Zagrebačka burza dokapitalizirana na 40 mil. HRK.
2009. ukinuta je kotacija Javnih dioničkih društava. Uspostava MTP kotacije. Nastavak izazovnih okolnosti: redoviti promet dionicama prepolovljen u odnosu na 2008., a CROBEX se od najniže do najviše točke kretao u rasponu od gotovo 90%.
Pokrenuta „Virtualna burza“, online simulacija burzovnog trgovanja, namijenjena edukaciji sudionika tržišta kapitala.
2010. Godina oporavka: rast prometa i tržišne kapitalizacije te indeksa. Uspostavljen „market making“ (održavanje tržišta).
Osnovana Akademija Zagrebačke burze.
Revidiran Kodeks korporativnog upravljanja.
Po prvi put dodijeljene nagrade Poslovnog dnevnika za najbolje odnose s investitorima u suradnji sa Zagrebačkom burzom.
2011. usvojen je ISO standard 9001:2008 upravljanja kvalitetom, kreiran novi obveznički indeks CROBIStr, omogućena prijava OTC transakcija dužničkim vrijednosnim papirima putem internetskog sučelja.
2012. utemeljene su Nagrade Zagrebačke burze.
Započelo je trgovanje struktururanim proizvodima (certifikatima).
Ujedinjene konferencije mirovinskih fondova i Zagrebačke burze u konferenciju pod nazivom "Izazov promjene".
2013. kreiran je prvi certificirani program za odnose s investitorima Akademije Zagrebačke burze. Uveden elektronički sustav za nadzor izdavatelja.
2014. započet je SEE LINK projekt regionalne trgovinske integracije između Zagrebačke, Bugarske i Makedonske burze, a u tu svrhu utemeljeno je i zajedničko društvo sa sjedištem u Makedoniji.
Potpisan je ugovor o distribuciji podataka s Bečkom burzom.
Prvi put trgovalo se open-end certifikatima.
U Zagrebu organizirana prva zajednička investicijska konferencija Ljubljanske i Zagrebačke burze.
Euromoney proglasio Zagrebačku burzu dobitnikom ugledne nagrade Best Financial Exchange in CEE u kategoriji Best Managed Companies in CEE.
2015. Dokapitalizacija Burze i akvizicija Ljubljanske burze.
Burza započela s dodjeljivanjem i administriranjem LEI oznaka (Legal Entity Identifier) kao prva organizacija iz Hrvatske i uže regije koja pruža ovu uslugu.
2016. Uvrštenje dionica Zagrebačke burze u Službeno tržište, čime je Zagrebačka burza postala prva regionalna burza čije su dionice uvrštene na uređeno tržište.
Odvajanje uređenog tržišta od multilateralne trgovinske platforme (MTP), koja je dobila novi naziv – CE Enter.
Dovršena publikacija „Korporativno upravljanje: priručnik“, prva publikacija u nakladi Zagrebačke burze d.d.
Zagrebačka burza započela proces razvoja regionalnog tržišta kapitala namijenjenog malim i srednjim poduzećima (SME Growth Market).
2016. Osnovan je Funderbeam South-East Europe (skraćeno: Funderbeam SEE), društvo sa sjedištem u Zagrebu, namijenjeno prikupljanju kapitala za financiranje startupova te trgovanju udjelima zahvaljujući inovativnom sustavu temeljenom na blockchain tehnologiji.
U samo deset mjeseci 2017. putem Funderbeam SEE-a kroz četiri je kampanje za hrvatske startup i SME kompanije prikupljeno više od 2 milijuna EUR kapitala, a uspješno se i trguje udjelima putem Funderbeam platforme.
2017. Potpisan memorandum o razumijevanju s Taipei Exchange - TPEx.
Započele pripreme vezane uz Progress platformu namijenjenu malim i srednjim poduzećima.
Implementiran novi trgovinski sustav Xetra.
Započele pripreme za uvođenje APA usluge (ovlašteni sustav objavljivanja, eng. approved publication arrangement).
2018. Uspostava Progress tržišta.
Zagrebačka burza po prvi se put pridružila globalnoj inicijativi Ring the Bell for Gender Diversity kao jedna od 60-ak svjetskih burzi koje su simboličkim zvukom zvona otvorile trgovanje na Međunarodni dan žena.
LEI servis dosegnuo je brojku od do 1.000 LEI oznaka koje administrira, a pritom je ZSE LEI servis po kvaliteti usluge ocjenjivan s izuzetno visokih 99,98 -100 posto uspješnosti od strane Global LEI Foundationa.
Započeo projekt revidiranja Kodeksa korporativnog upravljanja Burze i Hanfe.
Zagrebačka burza pristupila udruženju europskih burzi (Federation of European Securities Exchanges, FESE).
Vodećem tržišu pristupili prvi izdavatelji.
Zagrebačkoj burzi Hanfa dala pozitivno mišljenje za provođenje edukacija i provjera znanja za osposobljavanje prema Pravilniku o kvalifikacijama i kadrovskim uvjetima za pružanje investicijskih usluga.
Zagrebačka burza postaje jedna od svega nekoliko europskih burzi koje su ovlaštene za pružanje APA usluge.
Predstavljen Burzin brief, blog Zagrebačke burze.
2019. Progress tržište registrirano je kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća, čime je ušlo među svega nekoliko prvih takvih tržišta u Europi.
Zagrebačka i Ljubljanska burza održale prvo predstavljanje svojih tržišta i izdavatelja u SAD-u.
Usvojen novi Kodeks korporativnog upravljanja Hanfe i Burze.
Makedonska burza potpisala je ekskluzivni sporazum o suradnji s Funderbeam SEE-om, a Zagrebačka burza stekla 5,3% vlasništva Makedonske burze.
Burza registrirana kao administrator neznačajnih referentnih vrijednosti (tzv. benchmark administrator).
2020. COVID-19 i dvije serije potresa – zadržan kontinuitet poslovanja i trgovanja.
Akademija Zagrebačke burze obilježila 10. godišnjicu svoga rada, s više od 10.000 sudionika.
Potpisan sporazum o suradnji s Montenegro berzom primarno na području edukacije.
Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić imenovana u Securities and Markets Stakeholder Group ESMA-e, a Europska komisija imenovala je Zagrebačku burzu članom Tehničke stručne skupine za mala i srednja poduzeća.
Četiri društva uvrštena na Zagrebačku burzu izabrana su za sudjelovanje u programu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) usmjerenom analizama malih i srednjih poduzeća.
Započelo trgovanje prvim ETF-ovima na domaćem tržištu.
2021.
