Povijest

Prvi početak 1907. - 1914.

Zagrebačka burza postoji od 15. lipnja 1907., kada je djelovala u sklopu tadašnje Trgovačke komore pod nazivom 'Sekcija za promet efektima i robom' i već u prvom tjednu poslovanja ostvarila odlične rezultate.

Otvorenju su nazočili predstavnici svih banaka, trgovci, posrednici i novčani agenti, a otvorio ju je Milivoj Crnadak, direktor Prve hrvatske štedionice. Povodom otvaranja Gjuro Deželić, ugledni književnik, političar i publicist, zapisao je:

"...taj dan će biti debelimi slovi zapisan u analih našega narodnogospodarskoga prometa."

Trgovalo se dionicama i drugim vrijednosnicama, valutama i robom, a tijekom I. svjetskog rata Zagrebačka burza ne posluje, da bi 1918. ponovno započela s radom pod nazivom 'Zagrebačka burza za robu i vrednote' (Pravila su odobrena 3. 12. 1918.). Burza je uživala ugled stranih klijenata, osobito iz Beča i Praga, postavljajući tako temelj jakog domaćeg bankarskog i financijskog sustava uopće.

Drugi početak 1918. - 1945.

Godine koje su slijedile bile su izuzetno uspješne te 1923. počinje gradnja nove Burzovne zgrade prema nacrtu Viktora Kovačića, oca moderne hrvatske arhitekture.

U nove prostore Burza se preselila 1927. U središnjoj burzovnoj dvorani bile su smještene 52 telefonske kabine za posjetitelje pa je Zagrebačka burza tom modernom tekovinom nadmašila sve tada postojeće europske burze.

Godine 1945. Zagrebačka burza je zatvorena, a arhiv Burze većinom uništen, no o toj ranoj povijesti Burze možemo reći da je imala izuzetno značajnu ulogu u uklapanju hrvatskog gospodarstva u kontekst europske ekonomije.
Više o burzi do 1945 godine

Novija povijest od 1991.

'Nova povijest' Zagrebačke burze započinje 1989., kada je 25. 12. na sjednici osnivačkog odbora, kojem su nazočili predstavnici banaka iz tadašnje SR Hrvatske te Zajednice osiguranja osoba i imovine Croatia (danas Croatia osiguranje), zaključeno da se pokrene inicijativa za osnivanje dioničkog društva 'Zagrebačko tržište kapitala' (ZTK), da se ustanovi lista prvih potencijalnih osnivača te pokrenu poslovne aktivnost ZTKa.

Ugovor o osnivanju Zagrebačkog tržišta kapitala potpisan je 19. travnja 1990., a u njegovoj preambuli stoje osnovni motivi osnivanja, ponajprije vezani uz upravo započete privatizacijske procese:

Donošenjem Zakona o vrijednosnim papirima i Zakona o tržištu novca i kapitala (Sl. list 64/89) započela je nova era razvoja jugoslavenske ekonomije. Transformacija fondova banaka u dioničke glavnice otvorile su put za afirmaciju dioničke ekonomije.

Pored toga, restriktivna monetarno-kreditna politika prisiljava poduzeća da traže financijska sredstva za poslovanje na tržištu, odnosno kroz izdavanje različitih vrsta vrijednosnih papira.

Pojava prvih vrijednosnih papira koji su u svojoj biti jedna vrsta robe 'diktira' uspostavljanje tržišta na kojima bi se formirala tržišna vrijednost poduzeća, posebice onih organiziranih kao dionička društva.

Skupština Zagrebačkog tržišta kapitala održana je 18. 4. 1991., a Burza je u sudski registar upisana 5. 7. 1991.

Poteškoće s kojima se Burza susrela prilikom svog osnivanja ponajprije su operativne naravi: formiranje pravnog subjekta bilo je samo početak kojim su stvoreni pravni temelji za početak rada, a trebalo je izraditi Pravila Burze, obrazovati djelatnike, ali i buduće posrednike na tržištu kapitala. Postojao je i problem adekvatnog prostora, kao i pitanje regulative te uključivanja institucionalnih investitora kao nužnog sudionika tržišta kapitala.

U samim počecima trgovalo se na velikim dražbama koje su organizirane u sjedištu Burze na Ksaveru i na kojima su svi brokeri bili fizički prisutni. Godine 1994. uveden je elektronički trgovinski sustav koji omogućava da brokeri članovi Burze budu telekomunikacijski povezani i trguju na Burzi ne napuštajući svoje urede diljem Hrvatske.

Koliko se brzo razvijalo dioničarstvo i burzovna trgovina u nas najbolje je vidljivo iz podatka da je u prvih pet godina nakon uvođenja elektroničkog sustava trgovanja, dakle od 1995. pa do 2000. godine, vrijednost tržišta Zagrebačke burze narasla gotovo 10 puta (982.6%).

Zagrebačka burza vrlo je aktivna i na međunarodnom planu: osnivač je i član Federacije EuroAzijskih burzi i dopisni član Federacije Europskih burzi. Značajnu suradnju u domeni izrade načela korporativnog upravljanja ostvarila je s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a u pojedinim projektima Zagrebačke burze sudjelovali su ili bili konzultirani djelatnici Londonske i Pacifičke burze te stručnjaci američkog SECa.

Trgovina

Trgovina vrijednosnim papirima (dionicama i obveznicama) na Zagrebačkoj burzi odvija se putem elektroničkog trgovinskog sustava.
Brokerske kuće, članice Burze, povezane su posebnim telekomunikacijskim vezama sa sjedištem Burze i unose naloge za kupnju ili prodaju izravno iz svojih ureda te zaključuju transakcije s ostalim brokerima. Dakle, ne postoji jedno fizičko mjesto (tradicionalni floor) gdje se odvija trgovina vrijednosnim papirima, već ona teče putem elektronički povezanih trgovaca. Svi brokeri članovi imaju pristup trgovinskom sustavu u realnom vremenu (bez vremenskog kašnjenja/pomaka) kako bi bili u jednakom položaju glede istodobnog primanja informacija o trenutačnoj ponudi vrijednosnih papira.

Trgovina je otvorena svakim radnim danom, osim praznicima koji su navedeni na internetskim stranicama Burze, a rezultati trgovine i dnevne cijene dionica dostupni su svim zainteresiranima putem dnevnog tiska, specijaliziranih kuća za distribuciju financijskih informacija kao i na Burzinim internetskim stranicama te pomoću specijaliziranog sustava za distribuciju burzovnih informacija ZSE Monitor.

Razvoj tehnologije na Zagrebačkoj burzi - počeci

Kao relativno mlada, Zagrebačka burza je imala prigodu iskoristiti mogućnosti suvremene tehnologije za organiziranje trgovine te tako svoje poslovanje učiniti konkurentnijim i dostupnijim. Kako se sama burza razvijala od niske razine trgovanja do stupnja koji ostvaruje danas, tako se razvijala i tehnologija koju je Burza koristila.

Prvi sustav trgovanja na Zagrebačkoj burzi zahtijevao je fizičku prisutnost brokera koji su se za vrijeme dražbe nalazili u posebnoj prostoriji, izravno isticali i izvikivali svoje ponude te na taj način zaključivali transakcije. Samim tijekom dražbe upravljao je voditelj dražbe, a isticanje ponuda i transakcija bilježilo se u računalo, kako bi se bitni podaci mogli prikazati na zaslonima razmještenim po dvorani, a u jednom trenutku moglo se trgovati samo jednim vrijednosnim papirom.
Krajem 1992. godine, Zagrebačka burza počinje obavljati javne dražbe u ime Hrvatskog fonda za privatizaciju, uz korištenje nove programske podrške za dražbe razvijene na Burzi.

Početak elektroničkog trgovanja

Kako bi pojednostavnila i pojeftinila trgovanje, u ožujku 1994. Burza uvodi svoj prvi elektronički distribuirani sustav trgovanja: TEST-1. Sustav je po prvi put omogućavao članovima Zagrebačke burze da trguju izravno iz svojih ureda koristeći osobno računalo i modem. Iako su trgovali iz svojih ureda, članovi su mogli jednostavno doznati stanje ponude i potražnje na Burzi uspostavljajući vezu sa središnjim računalom u sjedištu Burze i prihvaćajući paket sa svim ponudama i transakcijama. Trgovanje je organizirano oko koncepta knjige naloga (order driven), i po prvi put bilo je jednostavno trgovati bitno većim brojem vrijednosnih papira, i to istovremeno i svaki dan. Sustav je razvila Zagrebačka burza, a njegova je glavna prednost bila je dostupnost u vrijeme kada je komunikacijska infrastruktura u Hrvatskoj bila vrlo nerazvijena.

Izlazak na Internet

Od početka 1995. godine, zahvaljujući podršci CARNET-a, prvog davatelja internetskih usluga u Hrvatskoj, Zagrebačka burza predstavlja svoje službene internetske stranice, na kojima su se mogli naći osnovni podaci o Burzi te redovita dnevna izvješća o trgovanju i kretanju cijena. U to vrijeme, Zagrebačka burza bila je prva burza u Europi i jedna među prvima na svijetu s vlastitim službenim internetskim stranicama.

TEST-1.5

Kako bi udovoljila rastućem intenzitetu trgovanja, Burza u travnju 1997. uvodi svoj prvi elektronički sustav za trgovanje u realnom vremenu: TEST-1.5. Naizgled vrlo sličan sustavu TEST-1, sustav TEST-1.5 imao je jedno vrlo bitno poboljšanje: članovi Burze sada su imali neprekidnu vezu sa Zagrebačkom burzom, i sve nove ponude bile su im slane odmah i automatski. Kako bi se olakšao prijelaz s jednog sustava na drugi, sustav TEST-1.5 omogućavao je sudjelovanje u trgovanju i brokerima koji su koristili stariju inačicu sustava.

MOST i MOSTich

Krajem svibnja 1999. Burza uvodi treću generaciju svog elektroničkog trgovinskog sustava: MOST. Napuštajući staru programsku jezgru, MOST uvodi jednostavnije korisničko sučelje, ukida brojna ograničenja sustava TEST-1.5 i ,možda najbitnije, uvodi automatsko sklapanje transakcija (automatic matching). Također, sustav MOST bio je izrađen tako da ga se moglo jednostavno prilagođavati novim potrebama i financijskim proizvodima te proširivati u budućnosti.

Želeći učiniti informacije o stanju knjige naloga što dostupnijim širem krugu investitora te tako još više povećati transparentnost trgovanja i svrstati ga uz bok najsuvremenijim tržišnim sustavima distribucije informacija, Zagrebačka burza uvodi u svibnju 2000. godine sustav MOSTich, koji omogućava praćenje trgovanja na Burzi u realnom vremenu preko interneta. Pretplata na sustav bila je dostupna ili kroz brokerske kuće ili izravno od Burze.
Kako bi omogućila održavanje velikog broja dražbi za potrebe Hrvatskog fonda za privatizaciju, početkom godine 2001. Burza uvodi mogućnost održavanja dražbi kroz sustav MOST. Kako više nije potrebna fizička prisutnost, već članovi mogu sudjelovati u javnim dražbama izravno iz svojih ureda, bitno su smanjeni troškovi, a omogućeno je i obavljanje većeg broja dražbi.

Tehnologija budućnosti

Sustavi na kojima se trgovina na Zagrebačkoj burzi odvijala do jeseni 2007. bili su i više nego zadovoljavajući za tadašnji stupanj razvoja hrvatskog tržišta kapitala, a osobito su bili značajni jer je na kreiranju koncepta i razvoju radio isključivo domaći tim stručnjaka: pokojni prof. Dean Rosenzweig; Davorin Ruševljan, dugogodišnji Burzin voditelj Trgovine i tehnologije; mr. sc. Darko Perhoč, također višegodišnji stručnjak Burze za mreže i mrežne servise, te Davorin Meštrić.

Godine 2007. došlo je do konsolidacije hrvatskog tržišta kapitala i pripajanja Varaždinske burze Zagrebačkoj. Novonastale okolnosti, koje su rezultirale velikim brojem uvrštenih vrijednosnih papira, kao i povećanim volumenom trgovanja, ali i prirodan razvoj tržišta kapitala, jačanje investicijske klime i velik interes svih sudionika tržišta za novim financijskim proizvodima ukazali su na potrebu implementiranja novog sustava koji će moći zadovoljiti potrebe mladog, ali izuzetno brzo rastućeg hrvatskog tržišta. Od jeseni 2007. do ljeta 2017. Zagrebačka burza koristila je X-Stream trgovinsku platformu NASDAQ OMX-a.
Od 7. srpnja 2017. trgovanje na Zagrebačkoj burzi odvija se putem trgovinskog sustava Xetra.

O Zagrebačkoj burzi: Povijest