Prvi početak 1907. - 1914.
Otvorenju su nazočili predstavnici svih banaka, trgovci, posrednici i novčani agenti, a otvorio ju je Milivoj Crnadak, direktor Prve hrvatske štedionice. Povodom otvaranja Gjuro Deželić, ugledni književnik, političar i publicist, zapisao je:

Drugi početak 1918. - 1945.
U nove prostore Burza se preselila 1927. U središnjoj burzovnoj dvorani bile su smještene 52 telefonske kabine za posjetitelje pa je Zagrebačka burza tom modernom tekovinom nadmašila sve tada postojeće europske burze.
Godine 1945. Zagrebačka burza je zatvorena, a arhiv Burze većinom uništen, no o toj ranoj povijesti Burze možemo reći da je imala izuzetno značajnu ulogu u uklapanju hrvatskog gospodarstva u kontekst europske ekonomije.
Više o burzi do 1945 godine
Novija povijest od 1991.
Ugovor o osnivanju Zagrebačkog tržišta kapitala potpisan je 19. travnja 1990., a u njegovoj preambuli stoje osnovni motivi osnivanja, ponajprije vezani uz upravo započete privatizacijske procese:
Pored toga, restriktivna monetarno-kreditna politika prisiljava poduzeća da traže financijska sredstva za poslovanje na tržištu, odnosno kroz izdavanje različitih vrsta vrijednosnih papira.
Pojava prvih vrijednosnih papira koji su u svojoj biti jedna vrsta robe 'diktira' uspostavljanje tržišta na kojima bi se formirala tržišna vrijednost poduzeća, posebice onih organiziranih kao dionička društva.
Poteškoće s kojima se Burza susrela prilikom svog osnivanja ponajprije su operativne naravi: formiranje pravnog subjekta bilo je samo početak kojim su stvoreni pravni temelji za početak rada, a trebalo je izraditi Pravila Burze, obrazovati djelatnike, ali i buduće posrednike na tržištu kapitala. Postojao je i problem adekvatnog prostora, kao i pitanje regulative te uključivanja institucionalnih investitora kao nužnog sudionika tržišta kapitala.
U samim počecima trgovalo se na velikim dražbama koje su organizirane u sjedištu Burze na Ksaveru i na kojima su svi brokeri bili fizički prisutni. Godine 1994. uveden je elektronički trgovinski sustav koji omogućava da brokeri članovi Burze budu telekomunikacijski povezani i trguju na Burzi ne napuštajući svoje urede diljem Hrvatske.
Koliko se brzo razvijalo dioničarstvo i burzovna trgovina u nas najbolje je vidljivo iz podatka da je u prvih pet godina nakon uvođenja elektroničkog sustava trgovanja, dakle od 1995. pa do 2000. godine, vrijednost tržišta Zagrebačke burze narasla gotovo 10 puta (982.6%).
Zagrebačka burza vrlo je aktivna i na međunarodnom planu: osnivač je i član Federacije EuroAzijskih burzi i dopisni član Federacije Europskih burzi. Značajnu suradnju u domeni izrade načela korporativnog upravljanja ostvarila je s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a u pojedinim projektima Zagrebačke burze sudjelovali su ili bili konzultirani djelatnici Londonske i Pacifičke burze te stručnjaci američkog SECa.
Trgovina
Trgovina vrijednosnim papirima (dionicama i obveznicama) na Zagrebačkoj burzi odvija se putem elektroničkog trgovinskog sustava.
Brokerske kuće, članice Burze, povezane su posebnim telekomunikacijskim vezama sa sjedištem Burze i unose naloge za kupnju ili prodaju izravno iz svojih ureda te zaključuju transakcije s ostalim brokerima. Dakle, ne postoji jedno fizičko mjesto (tradicionalni floor) gdje se odvija trgovina vrijednosnim papirima, već ona teče putem elektronički povezanih trgovaca. Svi brokeri članovi imaju pristup trgovinskom sustavu u realnom vremenu (bez vremenskog kašnjenja/pomaka) kako bi bili u jednakom položaju glede istodobnog primanja informacija o trenutačnoj ponudi vrijednosnih papira.
Razvoj tehnologije na Zagrebačkoj burzi - počeci
Prvi sustav trgovanja na Zagrebačkoj burzi zahtijevao je fizičku prisutnost brokera koji su se za vrijeme dražbe nalazili u posebnoj prostoriji, izravno isticali i izvikivali svoje ponude te na taj način zaključivali transakcije. Samim tijekom dražbe upravljao je voditelj dražbe, a isticanje ponuda i transakcija bilježilo se u računalo, kako bi se bitni podaci mogli prikazati na zaslonima razmještenim po dvorani, a u jednom trenutku moglo se trgovati samo jednim vrijednosnim papirom.
Krajem 1992. godine, Zagrebačka burza počinje obavljati javne dražbe u ime Hrvatskog fonda za privatizaciju, uz korištenje nove programske podrške za dražbe razvijene na Burzi.
Početak elektroničkog trgovanja
Izlazak na Internet
TEST-1.5
MOST i MOSTich
Želeći učiniti informacije o stanju knjige naloga što dostupnijim širem krugu investitora te tako još više povećati transparentnost trgovanja i svrstati ga uz bok najsuvremenijim tržišnim sustavima distribucije informacija, Zagrebačka burza uvodi u svibnju 2000. godine sustav MOSTich, koji omogućava praćenje trgovanja na Burzi u realnom vremenu preko interneta. Pretplata na sustav bila je dostupna ili kroz brokerske kuće ili izravno od Burze.
Kako bi omogućila održavanje velikog broja dražbi za potrebe Hrvatskog fonda za privatizaciju, početkom godine 2001. Burza uvodi mogućnost održavanja dražbi kroz sustav MOST. Kako više nije potrebna fizička prisutnost, već članovi mogu sudjelovati u javnim dražbama izravno iz svojih ureda, bitno su smanjeni troškovi, a omogućeno je i obavljanje većeg broja dražbi.
Tehnologija budućnosti
Godine 2007. došlo je do konsolidacije hrvatskog tržišta kapitala i pripajanja Varaždinske burze Zagrebačkoj. Novonastale okolnosti, koje su rezultirale velikim brojem uvrštenih vrijednosnih papira, kao i povećanim volumenom trgovanja, ali i prirodan razvoj tržišta kapitala, jačanje investicijske klime i velik interes svih sudionika tržišta za novim financijskim proizvodima ukazali su na potrebu implementiranja novog sustava koji će moći zadovoljiti potrebe mladog, ali izuzetno brzo rastućeg hrvatskog tržišta. Od jeseni 2007. do ljeta 2017. Zagrebačka burza koristila je X-Stream trgovinsku platformu NASDAQ OMX-a.
Od 7. srpnja 2017. trgovanje na Zagrebačkoj burzi odvija se putem trgovinskog sustava Xetra.