Novosti: Više od 570 sudionika regionalne financijske konferencije Izazov promjene

Još jedna uspješna tradicionalna konferencija "Izazov promjene" u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i Zagrebačke burze okupila je više od 570 sudionika iz domaće i međunarodne financijske zajednice potičući konstruktivne rasprave o ključnim izazovima i prilikama na globalnim i regionalnim tržištima kapitala.

U uvodnom dijelu konferencije sudionicima se, putem video poruke, obratio potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac te Ivan Vidiš, državni tajnik u ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. 
 
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, u svojem je izlaganju istaknuo ključne izazove i prilike za financijska tržišta, s posebnim fokusom na Europsku uniju i Hrvatsku. Naglasio je da smanjenje inflacijskih pritisaka i oporavak europskog gospodarstva u prvoj polovici 2024. pružaju priliku za financijski rast, ali je i upozorio na još uvijek visoku razinu ekonomske neizvjesnosti u Europi. Žigman je upozorio da unatoč oporavku Europa još uvijek značajno zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama u segmentu tržišta kapitala. „Dok američko tržište dominira globalnom tržišnom kapitalizacijom, europska tržišta i dalje se previše oslanjaju na bankovno kreditiranje“, istaknuo je.
 
Petar Vlaić, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava naglasio je da mirovinski fondovi u 2024. godini posluju stabilno i s dobrim prinosima. Posebno je istaknuo prinose B kategorije, u kojoj se još uvijek nalazi gotovo 90 % imovine pod upravljanjem mirovinskih fondova. Inače, prinosi B kategorije su od osnivanja veći od realnog rasta BDP-a, što je jedan od zadataka mirovinskih fondova. Kada je riječ o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji, Vlaić je podcrtao kako ona  nema alternative i treba je poticati - od strane države, ali i prema poslodavcima da počnu značajnija sredstva uplaćivati za svoje zaposlenike. U nadolazećem periodu fondovi će nastavit raditi na podizanju financijske pismenosti kako bi građani mogli donijeti informirane odluke važne za njihov život u mirovini. 

Iznimno je važno poticati regionalnu suradnju financijskih tržišta kao načina razvoja i unaprjeđenja financijskog sektora, istaknula je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. Naglasila je važnost ulaska u OECD i pozitivan utjecaj koji bi on imao na daljnji razvoj hrvatskog financijskog tržišta. Zaključno, spomenula je i niz pozitivnih faktora kao što je ulazak u Schengenski prostor i euro područje te podizanje investicijskog rejtinga hrvatskog gospodarstva kao prilike za hrvatske građane da se odluče za investiranje u financijske instrumente koje nudi tržište kapitala. 
 
Vodeći domaći i inozemni stručnjaci raspravljali su o globalnim i europskim kretanjima na tržištu kapitala te upravljanju imovinom fondova. Pelle Guldborg Hansen, glavni znanstvenik i osnivač danskog instituta iNudgeyou, okupljenima je približio kako primijeniti bihevioralne uvide za poboljšanje donošenja odluka u financijama, odnosno kako financijske institucije i pojedinci mogu donositi bolje odluke u vezi s ulaganjima, štednjom, potrošnjom i upravljanjem rizicima.  

Na brojim panelima i predavanjima raspravljene su teme poput makroekonomskih trendova i primjene umjetne inteligencije u izazovima s kojima se susreću mirovinski fondovi. 

Drugu polovicu konferencije Izazov promjene obilježile su stručne rasprave o tome jesu li kompanije spremne za tržišta kapitala, značaju i ulozi regionalnih burzi kao financijskih središta i kako oblikovati budućnost hrvatskog tržišta kapitala. 

Na panelu pod nazivom 'Jesu li tvrtke spremne za tržište kapitala' sudjelovali su predsjednici uprava renomiranih tvrtki - Blaž Brodnjak, NLB banka, Mario Klarić, Professio Energia i Luka Orešković, partner u tvrtki Prosperus Invest i Bosqar Invest.   Panelisti su raspravljali o potencijalu hrvatskih tvrtki da putem tržišta kapitala prikupljaju daljnja sredstva za svoj rast i razvoj, kao i preprekama i izazovima na tom putu. Zaključak panelista je da, iako je hrvatsko financijsko tržište mlado, postoje brojni uspješni primjeri tvrtki koje su se odlučile za prikupljanje kapitala putem kanala i alata Zagrebačke burze, no svakako je potrebna daljnja edukacija, kao i dorada zakonodavnog okvira.
  
Stručna rasprava pod nazivom 'Regija kao financijsko središte: uloga regionalnih burzi'  po prvi puta je na jednom mjestu okupila predsjednike uprava čak šest regionalnih burzi - Zagrebačke, Ljubljanske, Varšavske, Bugarske, Makedonske i Bukureštanske. Panelisti su zaključili kako svaka burza, ovisno o svojoj veličini, ima svoje izazove, no međusobna suradnja i integracija nemaju alternativu. Naglašeno je kako kapital ne poznaje granice, naročito kada su u pitanju manja tržišta te je nužno ujediniti resurse i ujednačiti pravila, kao i institucionalni okvir, kako bi sve članice regije mogle iskoristiti svoj potencijal.
 
Završetak konferencije obilježio je okrugli stol pod nazivom 'Oblikovanje sutrašnjice: Strateški uvidi za budućnost hrvatskog tržišta kapitala' na kojemu su sudjelovali Davor Zoričić, državni tajnik Ministarstva financija, Anamarija Staničić, članica Uprave Hanfe, Eva Horvat, članica Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Tamas Nagy, predsjednik Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK i Stjepko Čičak, član Uprave Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD). Panelisti su istaknuli kako sada imamo priliku biti ambiciozni i povećati atraktivnost hrvatskog tržišta kapitala, a preduvjet je regulatornim okvirom adekvatno odgovoriti na izazove i postići konsenzus oko zajedničkog smjera razvoja